Organizacija Reporteri bez granica (RSF) svake godine objavljuje Indeks slobode tiska koji ranira 180 zemalja prema razini medijskih sloboda. U izdanju za 2024. godinu, Norveška, Danska i Švedska zadržavaju vrh ljestvice — već desetu godinu zaredom — dok je globalni prosjek nastavio blago padati, sa zabrinjavajućim regresijama u nekoliko europskih zemalja.

Republika Hrvatska nalazi se na 52. mjestu RSF Indeksa za 2024., što je pad za tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu i jasni signal da nastavak demokratske konsolidacije medijskog prostora nije linearan proces. RSF kao ključne probleme ističe: ekonomski pritisak na redakcije, netransparentnost vlasništva medija, nedostatnu zakonsku zaštitu novinara od SLAPP tužbi, te selektivnu raspodjelu državnog oglasnog novca.

"Sloboda tiska nije samo pitanje cenzure. Ona se gubi i kada novinari ne mogu raditi posao bez straha od financijskog uništenja, pravnih prijetnji ili sustavnog uznemiravanja."

— Reporters Without Borders, World Press Freedom Index 2024.

Digitalni paradoks: više glasa, manje slobode?

Jedan od paradoksa digitalne ere jest da se broj "glasova" — kanala, platformi i proizvođača sadržaja — umnogostručio, dok je strukturna sloboda profesionalnog novinarstva na udaru. Ovo nije kontradikcija: veći broj kanala ne znači veću pluralnost ako su svi pod dominacijom istih korporativnih algoritama, ako ekonomski pritisak tjera redakcije na smanjivanje kapaciteta, i ako je razlika između provjerene informacije i dezinformacije sve teža za prosječnog korisnika.

SLAPP tužbe: pravni instrument cenzure

Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (Strategic Lawsuits Against Public Participation — SLAPP) sve su češći instrument kojim bogati akteri — korporacije, bogati pojedinci, ponekad i državna tijela — pokušavaju ušutkati novinare i medije bez potrebe za pobjedom na sudu. Cilj je iscrpiti tuženu stranu financijski i psihološki do točke u kojoj sami odustanu od istraživanja ili objave.

  • U Europi je između 2010. i 2023. zabilježeno više od 570 SLAPP predmeta usmjerenih prema novinarima i medijima
  • Hrvatska bilježi rastući broj tužbi za klevetu i uvredu usmjerenih prema istraživačkim novinarima
  • Europski parlament 2024. godine usvojio je Anti-SLAPP direktivu koja će obvezati države članice na uvođenje procesnih zaštita
  • Implementacija direktive u hrvatsko pravo predviđena je do kraja 2026. godine

Stanje u regiji: usporedna perspektiva

Usporedba s regijom stavlja hrvatsko stanje u perspektivu. Slovenija je na visokom 30. mjestu RSF Indeksa, znatno ispred Hrvatske, zahvaljujući robusnom zakonodavnom okviru i aktivnoj civilnom društvu. Srbija je na 98. mjestu, uz RSF koji bilježi "ozbiljan pritisak na novinare koji kritiziraju vlast". Bosna i Hercegovina na 76. mjestom suočava se s fragmentiranim i politiziranim medijskim krajolikom koji odražava etničke podjele.

Digitalne prijetnje: surveillance i online uznemiravanje

Uz klasične pritiske, novinari u Europi sve su više izloženi digitalnim prijetnjama. Online uznemiravanje — osobito ciljano prema novinarima koji su žene ili koji pokrivaju manjinske zajednice — dokumentirala je UNESCO-va studija iz 2023. koja je pokazala da je 73% novinara koji se identificiraju kao žene doživjelo online nasilje u profesionalnom kontekstu.

Korištenje komercijalnih spyware alata poput Pegasusa za nadzor novinara šokantna je stvarnost europskog prostora: istraga "Pegasus projekta" 2021. godine otkrila je da su telefoni novinara u nekoliko EU zemalja bili meta špijunskog softvera.

Što znači biti slobodan medij u 2024.?

Sloboda medija nije apsolutna kategorija — ona je spektar koji ovisi o zakonodavnom okviru, ekonomskim uvjetima, kulturnom kontekstu i institucionalnoj snazi civilnog društva. Ono što je zajedničko svim medijskim sustavima s visokim razinama slobode jest kombinacija neovisnog regulatora medija, transparentnog vlasništva, snažne novinarske organizacije, zaštite od pravnih zloporaba i financijskog modela koji ne ovisi isključivo o reklamnom novcu pod utjecajem moćnih aktera.

Hrvatska ima sve elemente za napredak — aktivno novinarska udruženje, angažirano civilno društvo i obavezu harmonizacije s EU standardima. Pitanje je hoće li politička volja pratiti institucionalne mogućnosti.